Mjere protiv korona virusa - Izbjegavati javne skupove i hranjenje ptica

Najvažnije mjere su održavanje higijene, provjetravanje prostorija i izbjegavanje velikih skupova

14538851359655

Kada su u pitanju zaštitne mjere protiv korona virusa osnovna je obaveza svakodnevno i često pranje ruku vodom i sapunom pod mlazom vode u trajanju od dvije-tri minute, kako bi spriječili prenošenje virusa preko uskog kontakta na sebe ili druge, rekla je za Anadolu Agency (AA) prof. dr. Sajma Krkić-Dautović, nekadašnja šefica Klinike za infektivne bolesti Kliničkog centra univerziteta u Sarajevu i vrhunski stručnjak u oblasti infektologije.

Jačanje imuniteta je, kaže, vrlo važno da bismo postali otporni, odnosno da imamo dovoljno suplemenata koji nam nedostaju bilo zbog toga što ih dovoljno ne uzimamo u hrani ili što smo u godinama kada se ne mogu dovoljno iskoristiti ili naš sistem za varenje ne može apsorbirati te suplemente.

"Ili se dešava da ih ne uzimamo uopće, zbog načina života. Jer, neki piju, malo spavaju, puno rade, stalno su na nogama i onda se iscrpljuje sva ta zaliha koju mi nosimo u sebi, a koju unosimo putem hrane. Stoga, uz jačanje imuniteta uporedo mora ići svijest o tome da kada je u pitanju eventualno pojava samo jednog slučaja korona virusa u sredini u kojoj živimo, da ne trebamo ići ni gradskim saobraćajem. On će vjerovatno biti zabranjen u takvim uslovima. Ne treba ići tamo gdje se sreću velike konglomeracije ljudi, odnosno skupine ljudi kao što su banke, šalter-sale, muzička događanja, škole, fakulteti, vrtići…", navodi dr. Krkić-Dautović.

Takva okupljanja treba izbjegavati, a u slučaju da se virus pojavi, onda će krizni štab procijeniti na koliko dugo odložiti rad vrtića, škola i fakulteta.

"Uz to, ljudi moraju da nauče da gdje god idu moraju voditi računa o tome da ako kašlju ili kišu da to mora biti u maramicu ili ako su ih potrošili, one koje su ponijeli, onda da to čine u svoje rame gdje će to ići u njihov odjevni materijal. Prvom prilikom to treba da skinu sa sebe, jer tu ostaje taj virus, da ga potom izlože ili svjetlosti ili ako se može prati, da se opere. A, maramice, posebno papirne, treba da se odlažu u plastične vrećice. Imaju one male vrećice za zamrzivač koje lako stanu i u tašnu i u džep. I svaki put poslije jedne upotrebe staviti takvu maramicu u plastičnu vrećicu, podvezati i prvom prilikom to odložiti. To je prvi vid zaštite okoline od nas, ali i nas od okoline", ističe dr. Krkić-Dautović.

Naglašava i da kao zaštitne mjere treba da izbjegavamo skupove gdje ima prehlađenih ljudi, kojima curi nos, koji kišu i kašlju i da na takav način štitimo sebe i druge.

Dodala je da u domovima, u kojima borave osobe koje kišu i kašlju, sve površine s kojima su bili u kontaktu očistiti aseptičnim sredstvima.

"To je važno budući da virusi ostaju, da se lako prenose. Ljudi se diraju po nosu, oko usta, po licu, rukuju se s drugima, preko ruku prenose drugima rukujući se, na predmete oko sebe, na stolove, stolice… Virus dosta dugo može ostati u spoljnoj sredini. To je način da drugi kada dođe da se nasloni tu, on onda sebi prinese virus na takav način dirajući se po licu, nosu, ustima. Potrebno je jedno kontinuirano čišćenje svega onoga što drugi dodiruju, za koje ne znamo jesu li ili nisu nosioci virusa. Nužno je i prozračivanje prostorija na prirodan način, da su uvijek otvoreni prozori, odškrinuti, da se stalno mijenja zrak da ne bi došlo do veće konglomeracije virusa, nakupljanje u jednoj sredini", navodi dr. Krkić-Dautović.

Ako je veća količina virusa, kaže, koju mi inhaliramo i koja uđe u nas, onda ćemo prije dobiti bolest, odnosno imat ćemo kraću inkubaciju.

"Ako smo osjetljivi na respiratorne puteve, onda će se prije dobiti bolesti i bolest će biti teža. Uz te mjere, isto tako, trebamo voditi računa i o ishrani. Kada se kupuje i piletina i meso, uopće, treba to dobro termički obraditi, dobro skuhati. Ako stanujemo blizu gdje imaju jata ptica, izbjegavati da se približavamo njima, posebno kada oni uzlijeću ili slijeću, jer prenose virus treptajem svojih krila. Oni ga šire u okolinu, a mi ga onda udišemo zrakom i to je način da se zarazimo. Tako treba izbjegavati i sve te i takve načine gdje se ptice i skupljaju i hrane. Čak izbjegavati hranjenje ptica, kao što je to kod nas slučaj na Baščaršiji", naglašava dr. Krkić-Dautović.

Smatra da se zaštitna maska treba nositi u slučajevima kada je virus tu, odnosno kada znamo da ga ima u okolini.

"Mislim da masku trebamo nositi. Pogotovo ljudi koji su starijih godina, koji imaju neku pridruženu bolest, kao što su bolesti disajnih organa; hronična opstruktivna bolest - astma, bronhitis različitih kategorija i težine, upale pluća, bolesti kardiovaskularnog sistema, dijabetičari, ljudi koji su na citostaticima, odnosno imunološki bolesnici ili idu na radiološka zračenja. Sve su to osobe čiji je imunitet načet ili smanjen i oni apsolutno trebaju nositi maske. A i drugi koji su osjetljivi na respiratorne bolesti", kaže dr. Krkić-Dautović.

Vrlo je važno, navodi, nošenje maski u porodici gdje ima sumnjiv ili potvrđen slučaj, odnosno onaj koji je ostao kod kuće u izolaciji.

"Neophodno je da oni koji su članovi porodice nose masku, ali i osoba koja je sumnjiva na infekciju. Treba i ona nositi masku da što manje u okolini širi virus, da se maske redovno mijenjaju, a da se ne skidaju. Ako su obične maske moraju biti nos i brada sasvim prekriveni. To je nešto što naši ljudi često izbjegavaju, a to je najvažniji dio, da se ne bi širio virus u kući i da bi se dobila bar manja infektivna doza", navodi dr. Krkić-Dautović.

(AA)

Da bi ste napisali komentar, morate biti registrovani. Loguj se - Registruj se

  1. Najnovije
  2. Najčitanije
  3. Komentari
X

Right Click

No right click